Interno preduzetništvo kao pokretač inovacija: Primjeri uspješnih kompanija
Interno preduzetništvo je proces koji podrazumijeva kreiranje inovativnih ideja unutar postojećih kompanija kako bi se unaprijedila poslovna strategija i postigli dugoročni uspjesi. Kreativna i inovativna rješenja nastala kroz koncept internog preduzetništva predstavljaju novi proizvod, novu uslugu, novu vrijednost koju organizacija može isporučiti drugim kompanijama.
Kompanije koje podržavaju interno preduzetništvo su u stanju da se prilagode promjenama i prilaze poslovanju sa inovativnim pristupom, što je ključ za održivost i dugoročni uspjeh.
Dok se preduzetništvo odnosi na stvaranje nove organizacije koja će stvarati nove vrijednosti, dinamika i procesi internog preduzetništva se odvijaju unutar postojeće organizacije. Jedna od osnovnih prednosti internog preduzetništva jeste motivisanje zaposlenih na inovativan i kreativan pristup u radu.
Značaj internog preduzetništva za razvoj inovativnosti kod zaposlenih
Interno preduzetništvo podrazumijeva stvaranje podsticajnog okruženja u kojem zaposleni mogu slobodno izražavati svoje ideje i raditi na razvoju svojih projekata. Takav način rada daje im više kontrole nad onim čime se bave, što ih motiviše i naposlijetku čini više angažovanim. Pored toga, interno preduzetništvo može povećati osjećaj pripadnosti i povezanosti sa kompanijom kod zaposlenih, što posljedično opet može uticati na povećanu angažovanost. Na kraju, sav taj angažman doprinosi razvoju kompanije i održivosti poslovanja.
Rezultat primjene internog preduzetništva iz ugla zaposlenih jeste razvoj njihovog preduzetničkog duha, kreativnosti i inovativnosti.
Kako se pripremiti za pokretanje internog preduzetništva?
Da bi se kompanije adekvatno pripremile za razvoj internog preduzetništva, potrebno je da se ispune određeni koraci:
Izgraditi kulturu podrške: Kompanija mora imati kulturu koja podržava inovaciju i rizik. To se postiže kroz stvaranje okruženja u kojem zaposleni mogu bez straha iznositi i razvijati svoje ideje.
Osigurati resurse: Kompanija mora osigurati potrebne resurse za razvoj internog preduzetništva, kao što su finansijska sredstva i neophodna tehnologija potrebna za razvoj ideja i projekata.
Stvoriti mrežu podrške: Kompanija mora stvoriti mrežu podrške koja će pružiti zaposlenima stručnost, mentoring i druge resurse potrebne za razvoj projekata.
Izgraditi procese: Kompanija mora imati procese za razvoj, evaluaciju i implementaciju projekata. To uključuje procese za prijavljivanje ideja, evaluaciju ideja, odabir projekata i upravljanje projektima.
Takođe je bitno da kompanija bude spremna na promjenu i da se prilagođava svakom pojedinačnom projektu. To ponekad može značiti i odustajanje od projekta, ako se pokaže da nije isplativ ili ne daje rezultate. Od izuzetnog je značaja izgraditi sistem nagrađivanja i podsticaja za zaposlene koji se angažuju u internom preduzetništvu, kako bi se što više motivisali da razvijaju i implementiraju svoje ideje. Na kraju, da bi se interno preduzetništvo razvijalo u jednom zdravom okruženju, potrebno je izgraditi transparentan sistem komunikacije, kako bi zaposleni mogli jedni sa drugima razmjenjivati informacije i podijeliti svoja iskustva.
Primjeri uspješnih kompanija koje su primijenile interno preduzetništvo
Postoji mnogo načina na koje se interno preduzetništvo može primijeniti i dovesti do razvoja preduzetničkog duha kod zaposlenih, njihove povećane kreativnosti i inovativnosti, a samim ti i stvaranja novih vrijednosti unutar organizacije.
Jedan od načina na koji se interno preduzetništvo može primijeniti jeste jeste kroz razvoj novih proizvoda ili usluga. Kompanija Google je odličan primjer velike organizacije koja je iskoristila sve prednosti internog preduzetništva. Njihova poznata politika koja omogućava zaposlenima da 20% svog radnog vremena iskoriste za razvoj ličnih projekata rezultovala je velikim i bitnim projektima. Na primjer, Pol Bucheit je iskoristio tu priliko i kreirao Gmail, a kroz interno preduzetništvo razvijeni su i Google Maps i Google Assistant.
Drugi način na koji se interno preduzetništvo može primijeniti jeste kroz unapređenje procesa i operacija, a odlični primjeri su kompanije Dell i Amazon. Dell je kroz interno preduzetništvo razvio inovativni proces direktne proizvodnje, dok je Amazon primjer kompanije koja je kroz interno preduzetništvo razvila efikasan sistem logistike i distribucije.
Interno preduzetništvo se takođe može primijeniti kroz razvoj novih poslovnih modela. Kompanije kao što su Uber i Airbnb su odlični primjeri. Uber je kroz interno preduzetništvo razvio inovativni poslovni model za prevoz putnika, dok je Airbnb primjer kompanije koja je kroz interno preduzetništvo razvila isplativ i održiv poslovni model za razmjenu smještaja.
Zašto se neke kompanije plaše internog preduzetništva?
Sada kada smo naveli sve prednosti internog preduzetništva, postavlja se pitanje zašto sve organizacije ne posluju na ovaj način. Postoji nekoliko razloga koji su glavna prepreka da se razvoj kompanija odvija u pravcu veće inovativnosti i kreativnosti zaposlenih. Jedan od razloga zbog kojih se neke kompanije ne odlučuju na ovaj koncept može biti strah od gubitka kontrole nad poslovanjem, jer interno preduzetništvo podrazumijeva da zaposleni imaju više slobode u donošenju odluka i da rade na projektima koji nisu neposredno povezani sa svakodnevnim poslovanjem kompanije.
Drugi razlog može biti strah od gubitka učinkovitosti, jer interno preduzetništvo zahtijeva da kompanija dopusti zaposlenima da rade na projektima koji su možda neuobičajeni ili rizični. Kompanije takođe mogu imati problem sa finansiranjem internog preduzetništva, jer projekti koji su pokrenuti od strane zaposlenih zahtijevaju dodatna sredstva ili resurse.
Primjeri kompanije koje se nisu uspjele prilagoditi internom preduzetništvu
Postoji nekoliko primjera svjetskih kompanija koje se nisu uspjele prilagoditi internom preduzetništvu i koje su propale. Jedan od najpoznatijih primjera je Kodak, kompanija koja se dugo vremena bavila proizvodnjom fotografskih filmova. Kodak je imao interno preduzetništvo, ali nije bio sposoban prilagoditi se razvoju digitalne fotografije. Kompanija se dugo odupirala digitalnom fotografisanju, iako su njeni zaposleni razvijali tehnologiju digitalne fotografije unutar kompanije. Rezultat je bio taj da se Kodak nije uspio prilagoditi tržištu, a kompanija je kasnije i bankrotirala.
Drugi primjer je Blockbuster, kompanija koja se bavila prodajom i iznajmljivanjem video kaseta i DVD-a. Blockbuster se nije uspio prilagoditi razvoju streaminga i online iznajmljivanja filmova, što je dovelo do bankrota i ovog giganta u svijetu video produkcije.
Ovi primjeri pokazuju važnost sposobnosti kompanije da se prilagodi promjenama u okruženju kako bi se održala konkurentnost i uspjeh u poslovanju. Bez prilagodljivosti, nema ni efikasnog razvoja internog preduzetništva.
Postoje li negativne posljedice internog preduzetništva?
Interno preduzetništvo može imati negativne posljedice ukoliko se ovim konceptom ne upravlja adekvatno. Neke od mogućih negativnih posljedica su:
Rizik od neuspjeha: Interno preduzetništvo podrazumijeva rizik, jer zaposleni rade na projektima koji nisu neposredno povezani sa svakodnevnim poslovanjem kompanije. Ako projekt ne uspije, to može imati negativan uticaj na kompaniju.
Povećanje troškova: Interno preduzetništvo može povećati troškove kompanije, jer projekti koji su pokrenuti od strane zaposlenika mogu zahtijevati dodatna sredstva ili resurse.
Nepodudarnost sa strategijom kompanije: Projekti koji su pokrenuti od strane zaposlenih mogu biti u suprotnosti sa strategijom kompanije, što može dovesti do neefikasnosti i neuspjeha.
Povećanje konflikata: Interno preduzetništvo može dovesti do povećanja konflikata između različitih dijelova kompanije, kao što su različiti odjeli ili različiti nivoi menadžmenta.
Da bi se izbjegle negativne posljedice internog preduzetništva, potrebno je adekvatno planiranje i upravljanje, kao i osiguravanje da ideje i projekti koje zaposleni pokreću uvijek budu usklađeni sa vizijom, misijom i strategijom kompanije.
Šta je to eksterno preduzetništvo?
Jedna od poznatih strategija razvoja kompanije je eksterno preduzetništvo, koja podrazumijeva da kompanija koristi spoljašnje resurse i partnerstva kako bi se prilagodila promjenama u okruženju i razvila nove proizvode i usluge. To se može postići kroz strategije poput:
- Akvizicije ili fuzije sa drugim kompanijama
- Partnerstva sa drugim kompanijama ili start-upovima
- Otvaranje inovacionih laboratorija ili inkubatora za start-upove
- Investiranje u start-upove
- Razvoj novih proizvoda ili usluga u saradnji sa spoljnim partnerima ili klijentima
Ova strategija se često koristi kako bi se kompanije prilagodile brzom razvoju tehnologija i promjenama na tržištu. Neke od najpoznatijih kompanija koje su uspješno razvile eksterno preduzetništvo su Google Intel i Amazon. Sve ove uspješne kompanije su koristile eksterno preduzetništvo za razvoj novih tehnologija, kroz investiranje u start-upove i partnerstva sa drugim kompanijama ili akademskim institucijama.
Google je ostvario eksterno preduzetništvo sa kompanijama poput sWaze (mobilna aplikacija za navigaciju), DeepMind (kompanija za umjetnu inteligenciju) i Nest Labs (kompanija koja se bavi pametnim kućnim uređajima).
Intel je razvio eksterno preduzetništvo kroz partnerstvo sa kompanijama poput Cloudera (kompanija za upravljanje podacima), Mobileye (kompanija koja se bavi tehnologijom za automobilsku sigurnost) i Nervana Systems (kompanija za umjetnu inteligenciju).
Amazon je takođe kroz interno preduzetništvo uspio da ostane konkurentan na tržištu, jer je ostvario saradnju sa kompanijama poput Twitch (platforma za streaming video igara), Zappos (kompanija za prodaju obuće i modnih dodataka) i Whole Foods Market (lanac trgovina zdravom hranom).
Ako želite da radite na razvoju internog preduzetništva u svojoj kompaniji, a ne znate odakle da počnete, predlažemo naš razvojni trening Interno preduzetništvo, na kojem ćemo zajednički razvijati preduzetnički duh i kreativnost kod zaposlenih i dati vam smjernice na koji način možete stvoriti nove vrijednosti unutar svoje kompanije.
Alphabet Group možete kontaktirati na broj telefona 066 870 617 ili putem mejla na office@alphabetgroup.net.